Samim tim što smo živa bića mi ćemo da brinemo. Određeni stepen brige je neophodan i omogućava nam da se pokrenemo i motiviše nas da riješimo određene probleme.
Brigu bismo mogli opisati kao redoslijed misli ili slika o određenom problemu ili situaciji koja nas trenutno zaokuplja te uglavnom je praćena neprijatnim emocijama kao što je anksioznost i najčešće zamišljamo negativnan i fatalan ishod za nas same. Međutim kada briga postane preplavljujuća i okupirajuća, osjetimo je od momenta kada ustanemo i prožima se kroz cijeli dan i zadire u različite aspekte našeg života i može dovesti do razvijanja generalizovanog anksioznog poremećaja (GAP), što opet zavisi od crta ličnosti i načina na koje savladamo i suočavamo se sa određenim stresnim situacijama kroz život.
Moguće intervencije za brige: vodić samopomoći za klijente
1. Opustite svoj um i tijelo: Vježbajte mišićni relaksaciju i vježbe dubokog disanja ili vježbe pune svjesnosti. Učiti kako ostati u trenutnku i opustiti svoje misli i napetost koju registrujete u svom tijelu.
2. Ispitajte prednosti opuštanja brige: Dio nas želi smanjiti brigu koju osjećamo, a dio nas osjeća potrebu brinuti kako bi bio pripremljen. Pokušajte da sagledate koliko je briga koju trenutno osjećatm produktivna za mene i da li me ta briga vodi do produktivnog djelovanja.
3. Imajte na umu da je misao misao-to nije stvarnost: Imajte svoje misli na umu, i prepoznajte da stvarnost nije isto što i misli. Kada postanete posmatrač svojih misli i sadržaja tih istih, svojih senzacija, emocija u tijelu, možete jednostavno opažati svoje misli. Možete samo reći „to je samo misao“, samo je primjetiti i pustite da prodje.
4. Pitajte se jesu li vaše brige zaista racionalne: Ispitajte da li su vaše brige zaista racionalne, dokaze za i protiv: pitajte se koji savjet bi dali prijatelju; da li je bilo nekih sličnih scenarija u prošlosti kada se ispostavilo da briga nije realna i opravdana i ne vodi vas ka ispunjenu ciljeva.
5. Odrediti vrijeme za brigu i vodite bilješke o brigama kako biste mogli da imate uvid šta se zaista dogodilo. Utvrdićete da su brige lažna predviđanja i da ih možete odgoditi do vremena za brige, te će vam na kraju biti dosadne.
6. Vrednujte svoje emocije. Vodite dnevnik svojih emocija bilo da su one prijatne ili neprijatne. Šta nam poručuju te emocije?
7. Prihvatiti neizvjesnost i prihvatiti svoja ograničenja: Ne možemo kontrolisati sve situacije u životu nit možemo znati sve. Prihvtanje onoga što ne možemo promjeniti djeluje oslobađajuće i umanju brige.
8. Prepoznajte da nema hitnosti: Ne morate znati sve i ne morate sve riještiti u datom trenutku. Ništa se neće desiti ako ne znate ili ako ne odreagujete sad i odmah. Možete uzeti pauzu pa odgovoriti ili ragovati i kasnije.
9. Vježbajte gubljenje kontrole: Umjesto da pokušavati zaustaviti ili kontrolisati svoje brige, pustite da vas preplave. Predajte se brigama, ponovite brige, i dosadite sebi postavljanjem jedne te iste zabrinjavajuće misli. Vremenom će se i briga smanjiti , misli koje je izazivaju utišati i postaće vam dosadno.
10. „Pokušajte poludjeti“: Niko nikada nije „poludio“ od brige, nit se to može desiti. Ali možete naučiti da prepuštanje kontrole omogućuje da prebrodite svoj strah od gubitka kontrole.
11. Vježbajte svoje najveće strahove: Zamislite svoj najgori ishod i ponovo ga zamišljajte. Utvrdićete da sa vremenom slike i misli postati dosadne.
Razmislite o sledećem „lijek“ je dosada!
Pogledaj: Šta je briga i zašto brinemo?
