Da li znaš da društvene mreže mogu da te usreće, ali i da te povrijede?

Društvene mreže su postale dio tvoje svakodnevice – prelistavaš objave, pišeš komentare, pratiš lajkove i dijeliš trenutke iz svog života. Iako mogu da budu zabavne i korisne, važno je da znaš kako njihova upotreba utiče na tvoje mentalno zdravlje i opšte raspoloženje.

Kako društvene mreže mogu pozitivno uticati na tebe?

Povezivanje sa tebi značajnim ljudima

Razmjenjivanje poruka i drugih digitalnih sadržaja može biti pozitivno i proizvesti da se osjećaš lijepo i ugodno. Ovakav vid komunikacije može ti pomoći da ostaneš povezan/a sa svojim prijateljima/cama i porodicom i da komuniciraš u bilo kojem momentu. Tako možeš jako brzo podjeliti sa njima tebi bitne infomacije, poslati fotografije sa značajnim trenucima i slično.

Zapamti: Povezanost sa dragim osobama jača tvoj osjećaj prihvaćenosti i sigurnosti.

Izražavanje sebe

Na društvenim mrežama možeš pokazati šta voliš, šta te zanima i šta te inspiriše. Možeš se uključiti u razgovore, učestvovati u kreativnim projektima ili otkriti ljude koji dijele tvoja interesovanja. Ovo ti pomaže da bolje upoznaš sebe i gradiš svoje samopouzdanje.

Razmisli: Koliko često koristiš mreže da pokažeš šta te čini jedinstvenim/om?

Prilika za nova znanje, obrazovanje i infomacije

Internet je veliki izvor različitih tema, informacija i sadržaja iz kojih možeš da učiš, stičeš i dopunjuješ znanje. Kroz provjerene izvore možeš naučiti više o mentalnom zdravlju, npr. o tome šta ti se trenutno dešava, zašto se pojavljuje nesanica, nemogućnost koncentracije ili „čudne“ senzacije u tvom tijelu. Kroz tekstove i iskustva tvojih vršnjaka možeš uvidjeti da nisi sam/a, te da i oni doživljavaju određene simptome, a možeš i dobiti ideje i savjete kako se nositi sa određenim problemima.

Kada društvene mreže postaju problem?

Podsjeti sebe da društvene mreže nisu realni svijet

Lako je gledati slike drugih i pitati se: “Zašto moj život nije ovako savršen?”

Zapamti – ono što vidiš na mrežama često nije prava slika. Ljudi objavljuju samo ono što žele da pokažu, a veoma često to su samo oni lijepi trenuci iz njihovog života.

Negativni komentari

Ono što te može posebno zabrinuti i preplaviti raznim neprijatnim emocijama, kao što su tjeskoba ili preplašenost, jesu neprijatni komentari i izrugivanja od strane drugih. Ako te nešto uznemirava, slobodno blokiraj korisnika ili stranice koje ti ne prijaju.

Tvoje mentalno zdravlje je važnije od svega.

Osjećaj pritiska

Ako primijetiš da te broj lajkova ili pratilaca previše brine, možda je vrijeme da napraviš pauzu. Važno je da znaš da bez obzira koliko zabavne i korisne bile, društvene mreže nisu mjera tvoje vrijednosti.

Kako onda zaštiti svoje mentalno zdravlje?

Zapitaj se gdje je granica, kako da prepoznam da je „dosta“ i da odem na „oflajn“, van interent svijeta?

Da li se osjećam loše zbog onoga što vidim, čitam i doživljavam oniline?

Da li zanemarujem stvari koje su mi bitne i koje volim da bih bio/la na društvenim mrežama?

Ukoliko je bar jedan odgovor na ova pitanja „da“, moguće je da je onlajn svijet zauzeo više prostora u tvom životu nego što bi trebao i počeo da utiče na tvoje funkcionisanje.

Mi ti navodimo nekoliko savjeta šta možeš da uradiš i kako sebi da pomogneš…

Postavi granice: Odredi vrijeme kada nećeš koristiti telefon, recimo tokom učenja ili prije spavanja.

Zamijeni mreže nečim korisnim: Prošetaj, slušaj muziku, čitaj knjigu ili se druži uživo s prijateljima/cama.

Potraži podršku: Ako se osjećaš preopterećeno, razgovaraj s odraslom osobom kojoj vjeruješ – to može biti školski psiholog/ica, roditelji ili blizak prijatelj/ica.

Zapamti: Svi ponekad prolazimo kroz trenutke nesigurnosti. Važno je da znaš da nisi sam/a i da uvijek možeš potražiti pomoć.

Ova aktivnost se realizuje u sklopu projekta Hajde da razgovaramo: Otvaranje razgovora o mentalnom zdravlju mladih, koji se realizuje u partnerstvu sa UNICEF-om, a finansira Evropska unija.

Pogledaj:Socijalna anksioznost: Šta znači i kako ju prevazići?