Sam pojam zvuči pomalo strašno i vjerovatno se pitate kakav je sad ovo problem u moru već postojećih. Prokrastinacija je termin koji označava odlaganje nečega što je nama u interesu da završimo ili najjednostavnije rečeno to je odugovlačenje ili odgađanje obaveza, postavljenih ciljeva, rješavanja određenih problema i slično.Iako znamo da je za nas bolje kada bismo to započeli odmah sada, ipak iz nekog razloga stalnu tu obavezu odgađamo pronalazeći iznova izgovore zbog čega je ne započinjemo. Prokrastinacija se javlja u svim periodima i segmentima našeg života, naročito kada znamo da za neku obavezu treba malo više da se pomučimo.
Zašto se javlja prokrastinacija?
Niska tolerancija na frustraciju je apsolutno jedan od najznačajnijih uzroka prokrastinacije. Ljudi su po prirodi hedonistička bića i kao takvi mi mislimo da sve što radimo treba da bude sa lakoćom i da svaka ta aktivnost treba da donosi apsolutno zadovoljstvo. Usmjereni smo na to da nam bude ugodno, a posebno danas kada smo pod pritiskom društvenih mreža i slika u kojima drugim ljudima sve ide lijepo u životu.
A vi treba da sjednete i da spremate ispit provodeći sate i sate nad knjigom, ili da cijeli dan pospremate po kući, da odete u teretanu i brinete o svom fizičkom zdravlju, da krenete sa zdravim režimom ishrane itd.
I tako onda, izgovori se samo nižu, jedan za drugim…
“Od sljedećeg ponedjeljka ću, kada budem bolje volje, ne mogu kad moram milion drugih stvari da obavim, pa mora se čovjek i odmarati malo, ne umijem da radim ako nije u zadnji čas i ako nema adrenalina” i tako u nedogled…..
Zvuči poznato?
Prokrastinacija upravo za cilj ima da „zaštiti“ osobu od neprijatnosti koja se javlja kada treba da započnemo neku nama, važnu aktivnost. Na taj način, trenutno profitiramo, ali dugoročno smo na gubitku. Trenutno odgađamo neprijatnost (i gomilamo je), a onda povodom tog konstantnog odgađanja doživljavamo anksioznost. I tako nastaje problem povodom problema. A ono što je važno znati jeste da je sasvim u redu osjećati nelagodu kada treba da započnemo neku aktivnost i da je sasvim u redu da se malo pomučimo kako bismo došli do željenog cilja. Jer da bismo došli do dugotrajnog zadovoljstva neophodno je kratkotrajno nezadovoljstvo.
Šta možemo uraditi da se pokrenemo?
Prije svega važno je da znamo i definišemo naše vrijednosti. Kada to znamo i kada imamo naš smjer kretanja onda određujemo ciljeve koji nas vode u pravcu naših vrijednosti. Na tom putu, neophodno je oslušnuti svoje emocije, otkriti odmažuća uvjerenja koja nas skreću sa pravca kretanja. Voditi računa i o drugim ometajućim faktorima i prepoznati da li npr. pseudo radimo tu aktivnost, da li opravdavamo i racionalizujemo prokrastinaciju, biti svjestan da ne ide uvijek sa lakoćom sve. Samodisciplina je bitna i ona se vježba, ali ne biti strog prema sebi ako nismo odmah uspjeli. I uvijek moramo imati na umu zašto je meni važno ovo što radim.
Na kraju, ako nismo sigurni da možemo sami istrajati, rad sa stručnim licem je opcija koja će sigurno dati rezultate.
Pogledaj:
