Šta je ortoreksija?
Ortoreksija spada u poremećaj hranjenja gdje se osoba opsesivno preokupira zdravom hranom te pretjeran fokus stavlja na kvalitet i “čistoću” hrane. Osobe koje pate od ortoreksije veliki dio svog budnog vremena provode u analiziranju sastava i sadržaja hrane, čitaju deklaracije, prave detaljne i restriktivne planove ishrane koji sadrže isključivo zdravu, organsku, “čistu” hranu te u interakciji sa drugima većinom pričaju o hrani. Hrana jednostavno postaje centralni dio njihovog života.
Za razliku od dva poznata poremećaja hranjenja, anoreksije i bulimije, gdje osoba stavlja fokus na količinu hrane koju unosi, kod ortoreksije osoba stavlja fokus na kvalitet hrane.
Kada govorimo o svim poremećajima hranjenja važno je naglasiti da osoba daje pretjeranu važnost hrani u životu.
Hrana, vazduh i voda nam služe da bismo preživjeli, nikako ne živimo da bismo se samo hranili.
Zašto nastaje ortoreksija?
Faktori koji dovode do nastanka ortoresksije su mnogobrojni i još uvijek nedovoljno istraženi s obzirom na to da je ortoreksija relativno nov poremećaj hranjenja.
Neki od faktora koji mogu uticati na pojavu ortoreksije su:
Pretjeran perfekcionizam- ortoreksija se još naziva i “perfekcionističko hranjenje”. Osobe skolone perfekcionizmu postavljaju visoke i nerealne zahtjeve, u ovom slučaju to se odnosi na hranu. Hrana mora da zadovolji visoke standarde kvalitete i čistoće.
Pod povećanin rizikom za razvoj ortoreksije su i osobe koje već imaju neke mentalne poteškoće, kao i one osobe koje su već imale neki od poremećaja hranjenja.
Osobe koje imaju nisko samopoštovanje i samopouzdanje hranjenje “čistom” hranom mogu da koriste u gradjenju slike o sebi. Slika o sebi zasnovana na ovim kriterijumima samo produbljuje postojeću problematiku.
Osobe koje su podložne uticajima medija, a danas se više nego ikada prikazuju savršena tijela, savršeni organski, zdravi obroci, nutricionisticke savjete dijele ljudi bez osnovnih znanja o istom, svi jedu organski, zdravo, čisto…
Koje su negativne posljedice ortoreksije po zdravlje?
Ortoreksija ima višestruke negativne posljedice po zdravlje. Možemo ih svrstati u zdravstvene, psihološke i socijalne.
S obzirom na to da je broj namirnica koje svakodnevno kozumiraju izuzetno mali osobe koje pate od ortoreksije su često u nutritivnom deficitu jer ne unose dovoljno hranjivih materija poput proteina, minerala, vitamina, ulja, masti… koje su neophodne za normalno funkcionisanje organizma.
Često imaju problema sa gubitkom kilograma, manjkom energije, susreću se sa problemima sa spavanjem, sa imunološkim sistemom, a kod žena često izostaje i menstrualni ciklus…
Kod osobe se mogu pojaviti različiti problemi sa mentalnim zdravljem od anksioznosti, depresivnosti, drugih poremećaja hranjenja i slično. S obzirom na to da se cesto povlače iz socijalnih situacija osobe se mogu osjećati usamljeno, izolovano i odbačeno od društvene zajednice. Mogu imati utisak da ih drugi ne razumiju, ali i oni često pokazuju nerazumijevanje drugih koji se ne hrane na takav način za koji oni smatraju da je jedini ispravan. Osoba moze svoju vrijednost da posmatra kroz prizmu hranjenja, ako se hranim cisto, zdravo, organski ja vrijedim, a ako ne ja ne vrijedim te na isti nacin posmatrati i druge ljude sto svakako moze dovesti do problema u socijalnim interakcijama.
Kako se ortoreksija tretira?
Najvažnije, kao i kod svakog problema, jeste da je osoba svjesna da problem postoji. Kada je prepoznala da problem postoji onda je važno da se on adresira na pravu adresu. U ovom slučaju to je psihoterapeut, ali često i nutricionista.
Kroz psihoterapiju se identifikuju dublji emocionalni problemi koji su u vezi sa pojavom ortoreksije, radi se postepeno i planirano izlaganje namirnicama koje je osoba do tada izbjegavala i smatrala ih nečistim i lošim, identifikuju se različita samoodmažuća uvjerenja u vezi sa ishranom, ali i generalno.
Kroz ovaj proces je značajno da osoba ima podršku bliskih ljudi, te se često predlaže i uključivanje u grupe podrške gdje osobe sa sličnim problemima u sigurnom i podržavajućem okruženju razmjenjuju iskustva pod vodstvom stručnog lica.
Pogledaj: Prejedanje kao problem u ishrani
