Iako će mnogi reći da je uloga roditelja jedna od najljepših uloga u životu, roditeljstvo sa sobom nosi mnoge izazove. To je promjena koja donosi mnoge nove obaveze, zahtjeva mnogo posvećenosti i vremena, a često je i veoma stresna.
Šta je roditeljski stres?
Roditeljski stres bi se mogao definisati kao uznemirenost koju osjećamo kada imamo utisak da ne možemo da se nosimo sa svim zahtjevima roditeljstva. Obaveze koje su pred nama su prevelike, a mi imamo osjećaj da nemamo dovoljno kapaciteta da se nosimo sa njima. Dugoročna izloženost ovom tipu stresa može, naravno, da utiče na naše cjelokupno mentalno zdravlje.
Koje su posljedice roditeljskog stresa?
Ono što se javlja kod roditelja koji izvještavaju o visokom stresu koji je u vezi sa roditeljstvom jeste da su manje zadovoljni svojim životom, vulnerabilniji su i češće osjećaju neprijatne emocije. Takođe, ovi roditelji su manje zadovoljni svojom ulogom roditelja i manje uživaju u svim roditeljskim obavezama. S obzirom na to da imaju utisak da su roditeljske obaveze prezahtjevne i da oni nemaju dovoljno kapaciteta da se nose sa njima, ovi roditelji su i manje efikasni u izvršavanju roditeljskih obaveza.
Pored toga, roditelji koji osjećaju visok roditeljski stres su skloni da manje uživaju u razvoju i uspjesima djeteta, da ne mogu emocionalno da se povežu sa tim. Na kraju, dugoročna izloženost visokom roditeljskom stresu može da vodi dalje u depresivnost ili razvijanje anksioznih poremećaja.
Šta možete da uradite?
Prva i osnovna stvar kod bilo koje promjene jeste prepoznati šta nam se dešava, prihvatiti da nam je potrebna promjena, pa tek onda isprobati neke od tehnika i načina nošenja sa stresom.
Razgovarajte sa partnerom – ukoliko imate partnera bilo bi dobro razgovarati sa njim o tome kako se osjećate i kako doživljavate ulogu roditelja. Ponekad sam razgovor može da bude ljekovit, a možda postoje načini da raspodijelite obaveze ili budete veća emocionalna podrška jedno drugome.
Nađite vremena za sebe – iako svakodnevni zahtjevi mogu djelovati preplavljujuće, pola sata dnevno neće dovesti do smaka svijeta. Zadajte sebi zadatak da ćete svakog dana pola sata da se posvetite samo sebi, da radite ono u čemu uživate, što vas opušta ili jednostavno da ne radite ništa. Slušanje muzike, ispijanje kafe, topla kupka, čitanje knjige, gledanje serije…to su samo neki od primjera kako možete da se posvetiti sebi i uvedete više balansa u svoj život.
Počnite da vježbate neke od tehnika za nošenje sa stresom – postoje tehnike, poput dubokog disanja ili meditacije, koje nam mogu pomoći da dođemo u veći kontakt sa samim sobom i pomoći da se u trenutku osjećamo malo bolje i stabilnije. Više o samim tehnikama pročitajte na linkovima:
https://albapsihoterapija.com/zasto-je-pravilno-disanje-vazno/
https://albapsihoterapija.com/kako-nam-mogu-koristiti-tehnike-uzemljenja/
Obratite se za stručnu pomoć – dugoročna izloženost stresu može imati ozbiljne posljedice kako po naše mentalno tako i po naše fizičko zdravlje. Ukoliko osjećate da ne možete sami da se iznesete sa problemima i stresom koji se nalaze ispred vas skroz je ok da potražite stručnu pomoć i da se posvetite sebi kroz psihoterapijski proces.
Ukoliko smatrate da vam je potrebna stručna pomoć možete da zakažete svoj termin na psiholoskosavjetovanjealba@gmail.com
Pogledaj: Šta je mehanizam za odgovor na stres?
