Stresnim situacijama smo izloženi svaki dan. I svaki dan naše tijelo reaguje na stres i ima svoj karakterističan mehanizam za odgovor na stres.

Šta podrazumijeva naš mehanizam za odgovor na stres?

Naš organizam je razvio poseban mehanizam za preživljavanje, koji se uključi svaki put kada procijenimo da se nalazimo u nekoj ugrožavajućoj situaciji. Ovaj mehanizam je poznat kao mehanizam za odgovor na stres, odnosno, 3F sistem, fight, flight, freez, što bi značilo, bori se, bježi ili zamrzni se.

Mehanizam za odgovor na stres funkcioniše tako što nam daje više snage da reagujemo i da se zaštitimo u stresnoj/ugrožavajućoj situaciji. Pojedini ljudi navode kako su u stresnim/ugrožavajućim situacijama osjećali izvan ljudske moći (trčali više nego što misle da mogu, podigli auto da spasu nekog…)

Ovo je moguće da se dešava zbog automatskog odgovora tijela na stresnu/ugrožavajuću situaciju. Ovaj mehanizam za odgovor je bio veoma koristan našim precima kada su se suočavali sa stvarnim po život ugrožavajućim situacijama u kojima je bilo neophodno brzo reagovanje.

Danas mnoge stresne situacije nisu životno ugrožavajuće, ali naš organizam reaguje na isti način, kao da zaista jesmo životno ugroženi.

Kako izgleda naš karakteristični odgovor na stres?

Odgovor na stres možemo da posmatramo kroz tri faze.

Faza alarmiranja – kada osjetimo opasnost to trigeruje naš mehanizam za odgovor na stres. Ovaj mehanizam uzrokuje otpuštanje hormona stresa u naš krvotok, nakon čega oni putuju do određenih tačaka u tijelu i prave fiziološke, psihološke i emocionalne promjene u tijelu (smanjuje se mogućnost za racionalizaciju, povećava se potreba za bježanjem, šire nam se zjenice, pojačava se tenzija u mišićima, pojačava se znojenje i ubrzava se disanje, srce ubrzava i povisuje se krvni pritisak, povisuje se nivo šećera i kiseonika u krvi, te je pojačan dotok krvi u mozak) koje nam omogućavaju da se suočimo sa prijetnjom – da reagujemo na jedan od tri načina, bori se, bježi, zamrzni se.

Faza otpornosti – tijelo je dobilo dodatnu energiju otpuštanjem hormona i sada je spremno da reaguje, na jedan od pomenuta tri načina. Obično se aktivira onaj odgovor koji u tom trenutku ima najviše šanse da nas zaštiti.

Faza iscrpljenosti – u ovoj fazi je naše tijelo već odreagovalo i sada se oporavlja od reakcije i obnavlja svoju energiju koju će kasnije da iskoristi za nove stresne situacije.

Kako naše tijelo reaguje na zamišljanje opasnosti?

Apsolutno isto kao da se opasnost zaista i dešava u stvarnosti. Postoji veoma velika povezanost između našeg tijela i uma, tako da u trenutku u kojem zaista vjerujemo da smo u ugrožavajućoj situaciji u našem tijelu se pokreće mehanizam za odgovor na stres. Mnoge osobe koje su anksiozne mogu da iskuse da im se aktivira mehanizam za odgovor na stres samo zato što su zamišljali određenu, po njih ugrožavajuću, situaciju. Zapravo, mnogi panični napadi upravo i počnu na taj način što nam se javi misao koja nas prestravi i aktivira naš mehanizam za odgovor na stres, iako stvarna opasnost uopšte ne postoji.

Zašto je važno da poznajemo kako naš mehanizam za odgovor na stres radi?

Pojedine osobe mogu da se uplaše svog mehanizma za odgovor na stres. S obzirom na to da smo spomenuli da ovaj mehanizam donosi mnoge promjene u naše tijelo, osobe se uplaše samih tih promjena i pomisle da im se dešava nešto strašno, nešto ugrožavajuće. Od same takve posmisli naš mehanizam se ponovo uključuje ili „radi većom jačinom“, što posljedično dovodi do još većih promijena u našem tijelu, koje opet uznemiruju osobu i ona ih tumači kao ugrožavajuće, što onda opet aktivira mehanizam…i tako u krug. Dakle, da bismo smanjili strah od samog mehanizma za odgovor na stres važno je da poznajemo kako on funkcioniše, što nam može pomoći u tome da se ne uvodimo u anksiozna stanja. Više o fizičkim simptomima anksioznosti, anksioznosti i paničnim napadima možete pročitati na našem blogu.

Pogledaj:

Koji su fizički simptomi anksioznosti?

Stanje pripravnosti za imaginarnu borbu

Panični napadi, umireš, a živ si