Može li anksioznost biti odgovor na prijatne događaje?

Može li anksioznost biti odgovor na prijatne događaje?

Kroz svakodnevicu često se susrećemo sa različitim dešavanjima i situacijama, prijatnim i neprijatnim, koje izazivaju osjećanje anksioznosti. Promjene koje nam se dešavaju su rezultat različitih faza našeg života, te se sa nekima lakše nosimo, dok nas druge preplave i katkad prevazilaze naše kapacitete za nošenje i borbu sa istim. U tim situacijama anksioznost kao odgovor neke od nas počinje da plaši te u tim situacijama razvijamo dodatni strah ili dodatnu anksioznost oko samog našeg anksioznog odgovora. No uprkos neugodnostima koju ćemo u tim situacijama osjetiti, ona nam itekako može poslužiti za naš dalji razvoj i promjene koje će nas oblikovati.

Anksioznost nas prati još od davnina i kao takva njena uloga je bila da nas štiti i omogućuje opstanak. Nije rijetkost da ljudi zauzimaju kritički i optuživački stav prema sebi upravo zbog toga što su odreagovali anksiozno.

Jer ako se dešava nešto dobro za nas, zašto sad anksioznost?!

Može li anksioznost biti odgovor na prijatne događaje?

No za neke od nas nove situacije mogu biti često izazovne, teške, ali isto tako neophodne i slijede prirodni tok našeg života te je sasvim očekivano da se u tim momentima pojavi osjećanje anksioznosti kao npr. kada prvi put dođemo na novo radno mjesto te se suočimo sa novim radnim zadacima koje dato mjesto nosi, timom, kolegama… ili majka kada izađe iz porodilišta i donese bebu u svoj dom.

Po prvi put se nalazimo ispred nekog iskustva koje trebamo „ubaciti“ u naše postojeće „šeme“ , otkriti da možda neki i ne funkcionišu onako kako smo mislili te ih zamijeniti novim i korisnijim u datom momentu za nas.

Anksioznost koja nas je u tim trenucima zadesila za nas može biti okidač svih kasnijih korisnih stvari koje ćemo preduzeti za sebe i koje nam mogu donijeti dobit. U cijelom tom procesu je značajno pokušati izabrati jedan saosjećajan i njegujući odnos prema sebi i prema svemu onome što smo osjetili bez samooptuživanja i prekoravanja.

Jer, često imamo uvjeranja da određeni događaji koji su povoljni za nas treba da budu lišeni bilo kakvih neprijatnih senzacija i da bi se trebali osjećati smireno, opušteno, te biti srećni i radosni, što može još više produbiti naše strahove i stati na put ostvarivanju naših ciljeva i življenja u skladu sa vrijednostima koje su nama bitne.

Pogledaj:

Kako da stalno budemo srećni?

Šta je visoko funkcionalna anksioznost?

Autor teksta

Irena Pašić

Psiholog i psihoterapeut Svi tekstovi ovog autora
← Prethodni
Šta je mehanizam za odgovor na stres?
Sljedeći →
Šta je intelektualizacija emocija?

Spremni ste za prvi korak?

Budite slobodni da nas kontaktirate. Nalazimo se u Banjoj Luci za seanse uživo, a online seanse su dostupne iz bilo kojeg grada.