Briga o mentalnom zdravlju ne počinje onda kada se problem javi ili čak kada se uveliko razvije nego mnogo ranije. Baš kao što smo oprijedeljeni da vodimo računa o svom fizičkom zdravlju tako bi trebalo da bude i sa mentalnim zdravljem. Već smo ranije pisali da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i da se stanje našeg tijela odražava na našu psihu, ali i obrnuto. Kod fizičkog zdravlja nekako kao da jasno znamo kako i na koji način ćemo voditi brigu o njemu. Redovno peremo zube da bi nam zubi bili zdravi, vodimo računa o ishrani i jedemo puno voća i povrća da bismo jačali imunitet, pijemo puno tečnosti, ne izlažemo se previše jakom suncu da bismo kožu zaštitili od pretejranog zračenja, idemo na preventivne preglede…
Šta sve možemo činiti za naše mentalno zdravlje?
Puno toga nam je na raspologanju što može doprinijeti poboljšanju našeg mentalnog zdravlja. Prije svega tu je stalna i uvijek poželjna edukacija, definisanje vrijednosti, socijalna interakcija, učenje vještina komunikacije, postavljanje granica, treniranje asertivnosti, dobar odmor, kvalitetan san i još mnogo toga. Ali ono na šta ćemo se posebno osvrnuti u ovom tekstu jeste fizička aktivnost i benefiti koje nam ona donosi. Ona je važna komponenta opšteg zdravlja, kako fizičkog tako i mentalnog i njen uticaj je sve očigledniji i važniji.
Fizička aktivnost je širok pojam i podrazumijeva aktivnosti od lagane šetnje, brzog hodanja, plesa, plivanja, trčanja, vožnje bicikla pa sve do redovnih treninga po nekoliko puta sedmično. Ako je neko i pomislio kako to nije za njega, evo mogućnosti da se odabere bilo šta od navedenog i krene već danas primjenjivati. Važno je da smo fizički aktivni, a koju ćemo fizičku aktivnost odabrati, svako od nas odabire prema sopstvenim afinitetima.
Zašto je fizička aktivnost važna za mentalno zdravlje?
Vjerovatno ste imali priliku čuti ili čak i sami to doživjeti da kada ste i najumorniji a ipak odradite trening ili bilo koju aktivnost, osjećate se laganije, poletnije, rasterećenije, jednostavno raspoloženje se popravlja. Fizički ste umorni, a psihički rasterećeni.
Zašto je to tako?
Fizička aktivnost pospješuje lučenje serotonina, endorfina i dopamina, hormona koji su zaduženi za sreću i osjećaj zadovoljstva. Osim toga, nakon fizičke aktivnosti mišići se opuštaju što dalje dovodi i do zdrave iscrpljenosti koja lakše osobu uvodi u kvalitetan i neophodan san. Povremene aktivnosti daju kratkorčne i trenutne efekte, a redovnim treniniranjem i aktivnošću postižemo dugotrajnije efekte po naše mentalno zdravlje i cjelokupno stanje našeg organizma što bi negdje trebalo i biti naš cilj.
Koje efekte daje fizička aktivnost?
Fizička aktivnost smatra se protektivnim faktorom u borbi protiv stresa, kako onog sporadičnog tako i onog hroničnog koji iscrpljuje naš organizam i ostavlja velike posljedice (glavobolje, nesanice, bolovi u stomaku, napetost u vratno-ramenom dijelu – osjećaj da vam neko sjedi na ramenima…). Ukoliko redovno treniramo i redovno smo fizički aktivni, to doprinosi poboljšanju opšteg stanja organizma i vještiji smo u reagovanju i upravljanju stresnim situacijama. Osobe koje redovno treniraju zadovoljnije su, ispunjenije, a samim tim imaju i pozitivniju sliku o sebi što opet utiče na izgradnju samopouzdanja. Fizička aktivnost daje pozitivne efekte i kod osoba koje pate od anksioznosti jer sve ovo navedeno doprinosi i smanjenju anksioznih tjelesnih senzacija koje mogu biti vrlo neprijatne i remetiti kvalitet života. Kada su u pitanju depresivna raspoloženja, aktivacija je prvi korak u prevazilaženju istih. Pokretanje osobe na fizičku aktivnost doprinosi stvaranju osjećaja korisnosti, preuzimanja brige o sebi , jačanja samopouzdanja, regulacije apetita i poboljšanje kvaliteta sna. Ukoliko treneriramo u grupi, poboljšavamo i socijalni aspekt našeg mentalnog zdravlja jer stvaramo interakciju sa drugima i na taj način se osjećaj izolovanosti i usamljenosti svakako smanjuje. Treniranje daje pozitivne efekte i na kognitivne funkcije, a tu su prije svega pažnja, pamćenje, učenje pa i sama motivacija.
Kako se pokrenuti?
Većina ljudi na pomen fizičke aktivnosti odmah imaju spremnih million razloga kako je to nešto što oni baš sebi ne mogu priuštiti jer imaju toliko obaveza da nemaju i ne mogu odvojiti vrijeme za to. Ako nam je stalo do našeg zdravlja, ako su naše vrijednosti okrenute ka tom smjeru i ako znamo koje benefite dobijamo fizičkom aktivnošću, onda su nam opravdanja samo puki izgovori. Fizička aktivnost nije gubljenje vremena, fizičkom aktivnošću možete samo da profitirate. Za početak se možete opredijeliti za neke kraće i laganije aktivnosti, poput šetnje ili pješačenja od kuće do posla. A vremenom možete povećavati, produžavati aktivnosti pa i istraživati koje vam najviše prijaju i daju bolje efekte, uvoditi redovne treninge i slično i kao što stara kineska poslovica kaže “Put od hiljadu milja započinje jednim korakom”, pa zašto ne napraviti taj korak već sada!?
