Hipohondrija, poznata je i kao stanje “umišljenih bolesti”. Ovo stanje karakteriše uvjerenje osobe da ima ozbiljnu bolest, iako nema stvarnih znakova postojanja same bolesti, kao ni medicinskih potvrda koje bi ukazale na prisustvo same bolesti. Osobe koje pate od hipohondrije često su preokupirane tjelesnim senzacijama i uvjerenjima da su simptomi koje osjećaju znak ozbiljne bolesti, uprkos suprotnim dokazima medicinskih pregleda.
Zašto dolazi do pojave hipohondrije?
Razloga može biti više, od onih psiholoških, bioloških i sredinskih. Ukoliko se osoba već suočava sa nekim problemima sa mentalnim zdravljem poput anksioznosti, depresivnosti ili drugih mentalnih poteškoća veća je vjerovatnoća pojave i hipohondrije. Osobe koje su imale traumatična iskustva u djetinjstvu ili su odrasle u porodici gdje se stalno govorilo ili brinulo o zdravlju, mogu imati veću predispoziciju razvoju hipohondrije. Neka istraživanja ukazuju i da određene promjene na neurotransmiterima u mozgu, posebno one vezane uz serotonin, mogu biti prediktor hipohondrije.
Svjesni smo da se danas, više nego ikada prije, informacije o bolestima veoma lako i brzo šire putem medija, interneta i društvenih mreža i sve to može povećati anksioznost i strah od bolesti kod osoba sklonih hipohondriji. Osobe ovim informacijama često pristupaju laički, njihovo razumijevanje medicinskih naziva i simptoma je često ograničeno, pa mogu pogrešno interpretirati normalne tjelesne senzacije kao znak ozbiljne bolesti koju su na ovaj način imali priliku virtuelno ‘’upoznati’’.
Koji su simptomi hipohondrije?
Osobe koje pate od hipohondrije su dominantno preokuirane vlastitim zdravljem. Stalno su zabrinuti za zdravlje i fokus stavljaju na različite tjelesne senzacije koje doživljavaju, uvjereni da se radi o simptomima neke ozbiljne bolesti. U potpunosti su preokupirani mislima o bolesti te samim tim često istražuju simptome na internetu, a ponekad i u medicinskoj literaturi.
Većina nas je sigurno nekada “guglala” simptome koje doživljava, pa se pokušajte prisjetiti šta ste dobili kao rezultat takve pretrage. Obično se radi o nečemu ozbiljnom ili smrtonosnom.
Sve ovo u velikoj mjeri dodatno pojačava njihovu anksioznost.
Kada osoba pati od hipohodnrije ona često posjećuje doktore i provodi različite medicinske preglede, bez obzira na to što često nema stvarnih medicinskih razloga za takve postupke. Uz to je prisutan konstantan i intenzivan strah od bolesti i smrti čak i kada pregledi i analize ukažu da je sve u redu. Pored toga javlja se hipersenzitivnost na tjelesne senzacije tj. ove osobe postaju veoma osjetljive na svaku promjenu koja se prirodno većini ljudi svakodnevno dešava u tijelu, kao što su blagi bolovi, trnci, umor… te preuveličavaju značaj tih senzacija smatrajući ih direktnim dokazom postojanja bolesti. Budući da su uvjereni da su ozbiljno bolesni oni često traže razuvjeravanje od doktora da nemaju ozbiljnu bolest, bez obzira što su više puta dobili negativne rezultatate medicinskih pregleda. Ovo razuvjeravanje može donijeti kratkoročno olakšanje, ali osoba vrlo brzo treba nove preglede, nova razuvjeravanja i tako u krug. Osobe koje pate od hipohondrije doživljavaju pravi emocionalni stres i anksioznost povodom svojih uvjerenja.
Kada počinje i koliko traje?
Hipohondrija može započeti u bilo kojem životnom periodu, ali se u praksi često primjećuje kod adolescenata i mladih odraslih osoba. Prvi simptomi mogu se pojaviti u ranoj odrasloj dobi, obično u dvadesetima ili tridesetim godinama života. Međutim, to ne znači da se hipohondrija ne može razviti i kasnije u životu. Trajanje hipohondrije varira od osobe do osobe. Za neke ljude, simptomi hipohondrije mogu biti privremeni i prolazni, mogu biti usko povezani sa nekim trenutnim stresom ili teškim životnim periodom, dok se kod drugih može razviti u hroničan problem koji traje duži vremenski period i u potpunosti remeti kvalitet života osobe. U oba slučaja, a posebno kada hipohondrija boji sve sfere funksiocisanja veoma je važno potražiti adekvatnu stručnu pomoć.
Kako hipohondrija utiče na svakodnevni život?
Hipohondrija može imati značajan negativan uticaj na svakodnevni život osobe. Osobe su obično pod stalnim stresom i anksioznošću povodom stalno prisutnog straha od bolesti. To u velikoj mjeri može ometati svakodnevne aktivnosti i oduzeti dragocjene trenutke za zabavu i opuštanje. Strah od bolesti može biti ograničavajući faktor za obavljanje različitih aktivnosti u kojima je osoba do pojave hipohodnrije uživala, npr. osoba može izbjegavati putovanja, vježbanje, učešće u različitim aktivnostima, druženja…
Čak i kada se upuste u neke socijalne interakcije obično je centralna tema kojom se bave bolest, smrt, umiranje te ponekad osobe mogu početi da ih izbjegavaju jer su im neugodne njihove priče o bolesti, a ponekad ih takve priče i plaše. Sve ovo može dovesti do napetosti i frustracije u međuljudskim odnosima.
S ozbirom na to da se odlasci na preglede dešavaju veoma često ovo može dovesti do gubitka vremena, financijskih troškova, kao i do smanjenja produktivnosti na radnom mjestu zbog česte potrebe za bolovanjem ili problema sa koncentracijom povodom anksioznosti.
Bez obzira što nema stvarnih medicinskih problema, osobe koje pate od hipohodnorije mogu doživljavati stvarne tjelesne simptome kao odgovor na anksioznost i stres. To može uključivati simptome kao što su glavobolje, ubrzan rad srca, bolovi u tijelu, problemi sa spavanjem…
Kada potražiti pomoć?
Ako primijetite da vaša zabrinutost zbog zdravlja ili uvjerenje da imate ozbiljnu bolest značajno ometa vaš svakodnevni život, važno je potražiti stručnu pomoć.
Ukoliko ovaj problem ometa međuljudske odnose, radne aktivnosti ili školske obaveze.
Ako primijetite da imate stalnu potrebu za odlazak kod doktora ili za medicinskim pregledima, iako nema stvarnih medicinskih razloga za to.
Ako vaša zabrinutost o zdravlju dovodi do fizičkih simptoma kao što su napetost, nesanica, ili problemi s koncentracijom.
Ako osjećate da vaša briga o zdravlju postaje dominantan dio vaših misli u toku jednog dana i da je teško da se odmaknete od tih misli…
Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) koju sprovodimo u našoj praksi često se koristi kao djelotvoran tretman hipohondrije. Psihoterapija pomaže ljudima prepoznati samoodmažuća uvjerenja o zdravlju i uči ih novim načinima razmišljanja i suočavanja sa strahom od bolesti, smrti i umiranja.
Ukoliko patite od hipohondrije ili smatrate da netko koga poznajete možda pati, a važno vam je da se vratite životu koji je za vas smislen i vrijedan življenja budite slobodni da nam se javite.
Pogledaj: Koji su fizički simptomi anksioznosti?
https://www.youtube.com/watch?v=HNmMT2jXsRA
