Možete li zamisliti jedan svoj dan bez pametnih uredjaja i društvenih mreža? Kako bi izgledao?
Šta biste radili? Kako biste se osjećali? Kako se sada osjećate dok samo promišljate o ovim pitanjima?
Zavisnost od društvenih mreža je reativno nov, ali i sve više prisutan problem današnjice. S obzirom na to da većina ljudi danas ima aktivne profile na minimalno jednoj, a najčešće na više društvenih mreža očekivana je pojava i navedene problematike, kao i sve veći uticaj na psihičko zdravlje čovjeka. Naravno da društvene mreže imaju i svoje prednosti, ali danas govorimo o potencijalnim opasnostima.
Koje su opasnosti društvenih mreža po mentalno zdravlje?
Društvene mreže često donose instant dopamin i zadovoljstvo na koje se lako “navučemo” i koje može postati nezdrava navika koja ometa naše svakodnevne aktivnosti i u negativnom smislu utiče na kvalitet našeg života. Svaki lajk, komentar, share, pregled, novi pratioc… može iznova i iznova pokretati reakciju lučenja dopamina za kojim onda neprekidno žudimo i upadamo u krug zavisnosti. Potpuno isti obrazac lučenja dopamina se uočava i kod drugih oblika zavisnosti, od kocke, korištenja psihoaktivnih supstanci i sl.
Problem je u tome što naš mozak nije navikao da dobija toliku količinu dopamina u tako kratkom vremenskom periodu i tolikom brzinom, to je potpuno neprirodno lučenje dopamina. Mozak biva preplavljen dopaminom i želi taj doživljaj iznova i iznova, sjetite se kako satima besciljno skrolujete ne znajući zašto to tačno radite.
Svjedoci smo toga da je sadržaj na internetu sve kraći, posebno sa porastom popularnosti tik-toka. Učimo da lako, bez muke, odmah i jednim klikom dolazimo do informacija, a često i izvora zadovoljstva. Medjutim u realnom životu stvari često ne funkcionišu na taj način te naučeni na takav obrzac ponašanja možemo lako gubiti strpljenje i koncentraciju kada nešto ne možemo saznati, postići, uraditi ili dobiti sada i odmah te samim tim naša tolerancija na frustraciju biva sve niža. Svaki napor da bi se postiglo zadovoljstvo i ispunjenost te pokrenulo prirodno lučenje dopamina može se činiti kao dug, naporan i težak proces jer ne dolazi onako kako smo navikli, na jedan klik. To nas lako udaljava od smislenog i ispunjenog življenja.
Dalje, ukoliko ne dobijemo očekivani broj lajkova to može uticati na naše samopouzdanje, na sliku koju imamo o sebi, može pokrenuti različita propitivanja, samoosudjivanja, te dovesti do pojave problema sa mentalnim zdravljem poput anksioznosti i depresivnost. Možemo stalno biti u strahu da ćemo propustiti neku važnu informaciju, obavještenje, prepisku u nekoj grupi te se stvara pritisak da smo stalno prisutni i dostpuni. Da odmah reagujemo na svaku notifikaciju i da iznova i iznova budemo u toku sa novonastalim sadržajima.
Na većini društvenih mreža se ljudi predstavljaju u najboljem svjetlu te smo konstantno izloženi “savršenim” životima drugih ljudi što može stvoriti nerealna očekivanja i nezadovoljstvo sopstvenim životom. Sve to opet dalje može uticati na pojavu ili produbljivanje postojećih problema sa mentalnim zdravljem.
Ponekad društvene mreže služe i kao vid bijega od realnosti koja često može biti neprijatna, bolna i teška. Da bismo izbjegli da osjećamo neprijatne emocije možemo jednim klikom otići u “ljepši” virtuelni svijet. Možemo prevariti svoj um dajući mu instant doze zadovoljsta i ugode da je sada sve ok. Problem je što se u tom slučaju neprijatna emocionalna iskustva ne obradjuju nego se potiskuju i vremenom postanu još izraženija.
Danas su nažalost društvene mreže pogodno tlo za online zlostavljanje (cyberbyllying) što svakako može ozbiljno uticati na mentalno zdravlje žrtava.
Korištenje društvenih mreža u velikim količinama može dovesti do poteškoća sa ogranizacijom dana, gubitka vremena, nedostatka produktivnosti, teškoćama sa završavanjem svakidnevnih radnih i privatnih obaveza, izolacije od stvarnog svijeta, problema sa spavanjem…
Važno je govoriti o potencijalnim opasnostima prekomjerne upotrebe društvenih mreža kako bismo na vrijeme prepoznali negativan uticaj i zaštitili svoje mentalno zdravlje.
Ukoliko smatrate da pretjerano korisite društvene mreže te da to ima negativan uticaj na vaše mentalno zdravlje pomoć i podršku možete pronaći u psihoterapiji.
