Šta je depresija?
Depresija spada u veoma rasprostranjen emocionalni poremećaj sa kojim se velika većina ljudi susreće jednom ili više puta u toku svog života. Depresija u sebe može ukjučivati osjećaj tuge, gubitka interesa ili zadovoljstva, nisku energiju, poremećaje spavanja i apetita, osjećaj bezvrijednosti ili krivice, te poteškoće u koncentraciji. (više o simptomima depresije na: Depresija nije znak slabosti)
Depresija u velikoj mjeri može uticati na kvalitet svakodnevnog života, bojiti sve sfere ljudskog funkcionisanja, uticati na odnose sa značajnim drugim, na radnu produktivnost i učinkovitost, na učenje i pamćenje, na motivaciju… Osobama koje prolaze kroz depresiju je veoma teško i bolno, jer je depresija stanje koje je samo po sebi takvo. Ono što im svakako može korisiti u ovom izazovnom i neprijatnom periodu je svakako socijalna podrška i razumijevanje.
Komunikacije ponekad može biti izazovna, pa donosimo nekoliko praktičnih smjernica kako bismo ju bar djelimično olakšali.
Kako biti tu za osobu?
-Pokažite saosjećanje i empatiju, kako bi osoba dobila važnu podršku i razumijevanje, ovdje je ključno da osoba zna da je neko tu za nju, da ju vidi i čuje bez osuđivanja. Možete reći: “Razumijem da ti je sada teško i da prolaziš kroz teško razdoblje, tu sam za tebe i želim biti tu za tebe onako kako tebi najviše u ovom trenutku odgovara…”
-Validirajte osjećanja osobe, pokažite interesovanje za osjećanja osobe, možete ju pitati: “Kako si danas”? Ovdje je važno naglasiti da budete spremni na to da osoba možda ne želi da podijeli kako se osjeća i to je potpuno u redu, osobu ne bi trebalo pritiskati da dijeli svoja osjećanja ukoliko to iz bilo kojeg razloga ne želi, ukoliko osoba podijeli kako se osjeća validirajte to osjećanje: “Razumijem da ti je teško”; “Mnogo mi znači što to dijeliš sa mnom”; “Ovdje sam da te saslušam”; “Tu sam za tebe”…
-Budite tu bez osuđivanja, jako je važno da ni u jednom trenutku ne kritikujemo, osuđujemo ili minimalizujemo osjećanja osobe, najvažnije što možemo uraditi jeste da smo tu, prisutni i sa iskrenim interesovanjem za osobu, možemo ju pitati: “Šta bi ti najviše prijalo sada”; “Šta mogu da uradim za tebe”…
-Ponudite praktičnu pomoć, osobe koje pate od depresivnosti često imaju problem da završe svoje svakodnevne obaveze, to se može npr. odnositi na neke kućne poslove poput pranja suđa, veša, usisavanja…Ponudite im svoju pomoć u obavljanju svakodnevnih poslova, koje za većinu ljudi predstavljaju rutinu, ali osobi koja prolazi kroz depresivnu epiodu mogu biti veliki izazov i teret, na taj način takodje osobi jasno dajete do znanja da vam je stalo i da razumijete koliko je to za nju u ovom periodu teško i izazovno
-Predložite stručnu pomoć ,ukoliko se osoba u ovom stanju nalazi duži vremenski period ,duži od dvije sedmice, te se intenzitet osjećanja ne smanjuje sa protokom vremena i u velikoj mjeri utiče na svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života osobe bilo bi značajno time se detaljnije pozabaviti kroz psihoterapiju, osobi možete reći: “Stalo mi je do tebe, vidim da ti je teško, moji kapaciteti da ti pružim pomoć su ogrančeni, razmisli o tome da porazgovaraš sa psihoterpeutom, ja ću uvijek biti tvoja podrška.”
Šta bismo trebali izbjegavati?
–Umanjivati osjećanja, jako je važno da izbjegavamo izjave koje, nažalost, još uvijek, često iz najbolje namjere i neznanja možemo čuti. Kao npr. “Nije to ništa strašno”; “Ajde malo se razvedri”; “Svima nam je teško”; “Nemaš razloga da se tako osjećaš”; “Sve je to u glavi”…
-Davati jednostavna instant rješenja, depresija nije rješiva jednostavnim savjetima i ne važe za sve ljude univerzalna pravila, to je kompleksan problem koji se ne može riješiti preko noći bez obzira što bismo mi to često voljeli, ako im šaljete poruku da se situacija može brzo riješiti opet na neki način obezvrijeđujete njihovo trenutno stanje i produbljujete patnju: “Biće to sve ok”; “Samo ustani i prošetaj”; “Uzmi vitamina”; “Trebaš se samo trgnuti” …
-Osuđivati ili kritikovati, osobi je više od svega potrebno saosjećanje, a ne osuđivanje. Izbjegavati izjave poput: “Ajde šta se tu pekmeziš”; “Malo ti pretjeruješ”; “Znaš li kako je meni”; “Kakvih sve nesreća ima, a ti dramiš oko ničega”; “Nisi valjda neki slabić”…
–Inzistirati na “pozitivnom razmišljanju”, prisiljavanje depresivne osobe da bude “pozitivna” može biti kontraproduktivno, to je osobi jasna poruka da njena osjećanja i razmišljanja nisu adekvatna i da što prije moraju biti zamijenjena “boljim, pozitivnijim”. Izbjegavati izjave: “Samo misli pozitivno”; “Sreća je tvoj izbor”; “Suze su za slabiće” (više o toksičnoj pozitivnosti na: Kako da stalno budemo srećni?)
–Ignorisati problem, ukoliko vidite da je osoba depresivna, a ne znate kako da se nosite sa tim te odlučite se praviti kao da problem ne postoji pravite više štete nego koristi. Iz toga obično ide izbjegavanje razgovora na tu temu ili prekidanje komunikacije kada osoba krene da govori o toj temi, imajte na umu da je potpuno u redu ukoliko vam nije ugodno i prijatno dok razgovarate, pokušajte osvijestiti da u cilju bijega od neprijatnosti koju osjećate možete izbjegavate osobu kojoj više od svega treba razgovor, razumijevanje i podrška. Izbjegavajte izjave: “Ajde nećemo sad o tome”; “Opet ti mračiš”; “Pusti me sa tim, nije mi bio dan”…
Na kraju, pomoć i podršku za različit spektar mentalnih poteškoća, uključujući i depresivnost, možeš pronaći u psihoterapiji, bilo da se radi o tebi ili o tebi bliskoj osobi. Slobodno nam piši.
