Šta je depresija?
Depresija spada u veoma rasprostranjen emocionalni poremećaj sa kojim se velika većina ljudi susreće jednom ili više puta u toku svog života.
Depresija boji sve sfere ljudskog funkcionisanja, utiče na odnose sa značajnim drugim, na radnu produktivnost i učinkovitost, na učenje i pamćenje, na motivaciju…
Osobe koje prolaze kroz depresivnu epizodu često nailaze na nerazumijevanje od strane okoline gdje im se sugeriše da ne bi trebale tako da se osjećaju jer „nemaju razloga“, da je to sve „u glavi“, da „glumataju“ i slično. To u velikoj mjeri može nepovoljno uticati na intenzitet i trajanje depresivnih simptoma jer izostaje značajna socijalna podrška koja uključuje razumijevanje, prihvatanje i prisutnost kroz jedan težak životni period. Obzirom da osobe koje prolaze kroz depresivno stanje već u velikoj mjeri imaju negativno viđenje sebe i bivaju u potpunosti usmjerene na svoje nedostatke onda je lako zaključiti da im takvo viđenje iz socijalnog tj.vanjskog okruženja zasigurno ne donosi ništa dobro.
Depresija nije znak slabosti, nego znak da si previše dugo bio jak.
Koji su simptomi depresije?
Depresija obuhvata više različitih simptoma.
Radi lakšeg razumijevanja možemo ih podijeliti na one koji se odnose na to:
KAKO RAZMIŠLJAMO
- negativno viđenje sebe, svijeta oko sebe i budućnosti
- javljaju se različite negativne i disfunkcionalne automatske misli (“ja sam gubitnik“; „odbaciće me“; „ne zaslužujem ljubav“; „toksična sam osoba“; “depresivnost je nepodnošljiva i užasna“…)
- doživljaj manje vrijednosti
- poteškoće u koncentraciji i učenju
- poteškoće u pamćenju i prisjećanju
- problemi sa donošenjem odluka
- prisutnost ponavljajućih misli o smrti i samoubistvu
KAKO SE PONAŠAMO
- povlačimo se i izolujemo
- ne uživamo u aktivnostima koje su prije pričinjavale zadovoljstvo
- fizički smo usporeni, treba nam više vremena nego prije ukoliko se uspijemo pokrenuti na bilo kakvu akciju
- imamo jednolična, monotona i manje potkrepljujuća ponašanja (gledanje tv-a, igranje igrica, ležanje u krevetu…)
- ne zauzimamo se za sebe
- postajemo lako iscrpljeni
- jedemo slabo ili se prejedamo
- slabije ili pretjerano spavamo
- često plačemo, plakanje može biti produženo
- lako nas je „izbaciti iz takta“
KAKO SE OSJEĆAMO
- doživljavamo cijeli spektar neprijatnih osjećanja koji uključuju tugu, krivicu, bijes, ljutnju, strah, nervozu..
- doživljaj praznine i otupljenosti, kao da više u nama nema emocija ni prijatnih ni neprijatnih
- doživljaj bespomoćnosti i beznadežnosti
- osjećamo se usamljeno i izolovano
Kada potražiti pomoć?
Važno je naglasiti da se povremene promjene u raspoloženju dešavaju svima i često ukazuju da nam nešto nedostaje u životu i da bismo trebali razmotiriti mogućnost promjene. Depresivna epizoda se razlikuje od stanja neraspoloženja ili od tugovanja. Ljuska smo bića i svi povremeno doživljavamo neprijatne emocije. Ukoliko smo suočeni sa neželjenim i značajnim gubicima bliskih osoba poput smrti, bolesti, razvoda… gubitkom materijalne ili finansijske sigurnosti sasvim je očekivano da ćemo osjećati tugu.
Ukoliko tugu doživljavamo više od dvije sedmice, te se intenzitet osjećanja ne smanjuje sa protokom vremena i u velikoj mjeri utiče na svakodnevno funkcionisanje bilo bi značajno time se detaljnije pozabaviti.
Pogledaj:
