Menopauza je jedna sastavna faza našeg života, isto kao i pubertet recimo. U svakoj od tih životnih faza se dešavaju određene promjene u našem organizmu, koje onda mogu da utiču i na promjene u našem psihičkom funkcionisanju.
Koje psihičke probleme može prouzrokovati menopauza?
Većina promjena koje se javljaju na psihičkom planu su uglavnom uzrokovane promjenom hormona, koji je svojstvena za ulazak u menopauzu.
Neki od tih problema su povećana iritabilnost, problemi sa spavanjem, promjene u kilaži, česte i nagle promjene raspoloženja, gdje osoba može da u roku od nekoliko minuta od smijeha pređe na plakanje, ponekad se javlja i negativna slika o tijelu, a s obzirom na to da se javljaju sve ove promjene posljedično se može javiti i sniženo samopouzdanje.
Najčešće psihičke poteškoće koje su i inače najčešće prisutne u populaciji, a značajno više kod žena, koje se ujedno javljaju i ulaskom u menopauzu su depresivnost (koja se javlja u vidu gubitka energije i interesovanja, te sniženog raspoloženja i za koju je karakteristična negativna slika o sebi, drugima i svijetu), anksioznost (koja se može javiti u vidu gubitka koncentracije, pojavu strahova, nemogućnost da se opustimo, tenzija u mišićima, a ponekad i paničnih napada).
Pored toga što može da izazove neke psihičke poteškoće koje osoba možda nije imala prije menopauze, ono što može da se javi jeste da se postojeći problemi kao što su bipolarni poremećaj, shizofrenija i depresija pogoršaju.
Zašto neke žene pogađaju ovi problemi, a neke ne?
Neki od faktora koji mogu doprinijeti pojavi simptoma prije svega jeste to da li je osoba ranije u životu imala nekih psihičkih poteškoća, jer ako jeste veća je šansa da se one ponovo jave u ovoj životnoj fazi. Pored toga, naša sposobnost adaptiranja na stres, to jeste, naše vještine nošenja sa stresom su jedan od faktora koji može da utiče na to da li i u kojoj mjeri će se psihičke poteškoće javiti. Svaka promjena sa sobom nosi određen nivo stresa, pa tako i ulazak u menopauzu, posebno zato što se za taj period često vezuju i druge promjene, odlazak djece od kuće radi zasnivanja svoje porodice, briga za roditelje, promjena radne sposobnosti i slično, sve ove promjene još dodatno mogu da utiču na pojavu stresa i određenih psihičkih poteškoća. S tim u vezi, naša vještina nošenja sa stresom u mnogome utiče na to kako ćemo se nositi sa ovim promjenama.
Kako stav o ulasku u menopauzu utiče na psihičko zdravlje?
Još jedan značajan faktor koji može da utiče na naše prilagođavanje novoj životnoj fazi jeste stav žene prema menopauzi i starenju uopšte. Žene koje imaju negativno uvjerenje u vezi sa ulaskom u menopauzu su sklonije da teže prihvate promjene koje im se dešavaju i samim tim su više izložene stresu i pojavi određenih psihičkih problema u ovom periodu. Zamislimo ženu koja vjeruje da je gubitak reproduktivne sposobnosti užasan i da to znači da je ona manje vrijedna kao žena, i da je izgubila smisao života, seksualnost, da neće više biti dovoljna svom partneru i slično, i drugu ženu koja ulazak u menopauzu doživljava kao sastavni dio života koji donosi određene promjene, ali ne nužno loše, koja vjeruje da to što više nije reproduktivno sposobna ju ne određuje kao ženu niti daje čitav smisao njenom životu. Vjerovatno ove dvije žene neće na isti način emotivno da dožive ulazak u menopauzu, pa samim tim će i prisutnost stresa biti drugačija u zavisnosti od našeg uvjerenja o ulasku u menopauzu.
Na koji način možemo sebi pomoći?
Promjena životnog stila može da umanji teškoće, naprimjer vježbanje koje se i inače preporučuje za bolje nošenje sa stresom i za bolji san, ishrana u smislu obraćanja pažnje na to koje namirnice unosimo i u kojoj količini s obzirom na to da određena hrana utiče na naše funkcionisanje. U tom smislu bi bilo dobro smanjiti unos kafe, alkohola, prezačinjene hrane, a povećati unos svježeg povrća, voća i različitih žitarica, kao i konzumirati što više vode tokom dana.
Pravljenje balansa u životu između posla, porodice i nas samih isto može biti od velikog značaja. Kada svaki dan posvetimo sebi samo pola sata, da radimo ono što volimo ili jednostavno da sjedimo sami sa sobom, može biti veoma pomažuće, a doprinosi i u redukovanju stresa.
S obzirom na to da naš stav o menopauzi i starenju može da utiče na psihičke teškoće, to je prostor u kojem psihoterapija može da pomogne, u smislu preispitivanja naših stavova, da li smo zaista manje vrijedni ukoliko više nemamo reproduktivnu sposobnost, da li smo zaista manje žena zbog toga, da li je zaista užasno i nepodnošljivo što nam se javljalju sve manifestacije menopauze, pa tako i psihičke poteškoće. Sve su to neka pitanja kojima se osoba može baviti na psihoterapiji i ići u smjeru usvajanja pomažućeg stava koji dalje vodi u rješavanje psihičkih poteškoća.
Ukoliko smatrate da ne možete sami da se nosite sa promjenama koje je donio ulazak u menopauzu budite slobodni da nam se javite na psiholoskosavjetovanjealba@gmail.com
Pogledaj: Zašto je puna svjesnost važna?
