Šta znači dobro mentalno zdravlje?
Dobro mentalno zdravlje ne znači stalno osjećanje sreće i zadovoljstvo (pogledaj: Kako da stalno budemo srećni), to prosto nije moguće. Dobro mentalno zdravlje znači prihvatiti da možemo i smijemo osjećati različit spektar emocija, kako prijatnih tako i neprijatnih, da ih znamo prepoznati i nositi se sa njima. To takođe znači jasno komuniciranje vlastitih potreba i postavljanje granica u interakciji sa drugima, laku adaptaciju na promjene, izgradnju snažnih i podržavajućih veza, povećanje tolerancije na frustraciju i nošenje sa različitim životnim izazovima.
Ukratko, odnosi se na stanje emocionalne, psihološke i socijalne dobrobiti kada smo u stanju da se nosimo sa različitim stresorima i izazvovima svakodnevnog života.
Istraživanja pokazuju da se jedna od pet žena suočava sa problemima mentalnog zdravlja, kao što su depresivnost ili anksioznost. Jasno je da mentalne poteškoće ne biraju pol, ali za neke postoji veća vjerovatnoća da će biti više izražene kod žena ili se javljati samo kod žena (kao npr. postporođajna depresija).
Šta sve može uticati na probleme sa mentalnim zdravljem kod žena?
Socijlni i ekonomski rizici, nejednakost u društvu, seksizam, diskriminacija na radnom mjestu, traume, nasilje u porodici…mogu predstavljati različite probleme sa kojima se suočavaju žene i koji imaju direktan uticaj na njihovo mentalno zdravlje.
Žene se još uvijek susreću sa različitim vrstama diskriminacije i različitog tretmana u odnosu na muškarce. Pred njih se postavljaju različite uloge i očekivanja koja “moraju” biti ispunjena i zadovoljena. Nerijetko se dešava da bivaju manje plaćene za obavljanje istog posla, a samim tim imaju i manje penzije, na rukovodećim pozicijama su češće muškarci nego žene, u politici je više muškaraca, u sportu je više muškaraca na pozicijama trenera ili rukovodećim pozicijama… prilikom intervjuisanja im se postavljaju neprimjerena pitanja u vezi planiranja i osnivanja porodice čiji odgovor može biti eliminatorni u samom procesu, dobijaju otkaze ukoliko ostanu u drugom stanju, bivaju seksualno uznemiravane na radnom mjestu, …spisak je, nažalost, i dalje poprilično dugačak.
Pored toga i hormoni mogu imati uticaj na mentalno zdravlje žena, a to se posebno odnosi na periode u kojima su izražene različite fluktuacije i neravnoteža u hormonskom statusu u periodu života žene kao što je pubertet, menstrualni ciklus, trudnoća i menopauza.
Ponekad je ženama jako teško pričati o različitim problemima sa kojima se svakodnevno nose, ponekad nailaze na nerazumijevanje i osude, a sve to zajedno može uticati na produbljivanje problema sa mentalnim zdravljem.
Kada se problemi sa kojima se žene suočavaju ne validiraju, ne prepoznaju, kada su žene sklone potiskivanju emocija koje osjećaju, kada se generalno dosta toga što bi trebalo biti iskomunicirano i obrađeno “gura pod tepih” onda se vrlo često kao odgovor na to javljaju različiti problemi sa mentalnim zdravljem kao što je depresivnost, anksioznost, poremećaji ishrane, poremećaji raspoloženja itd.
Neophodno je da društvo prepozna važnost mentanog zdravlja žena, jednako koliko je važno da i žene same prepoznaju kada je vrijeme da potraže pomoć i podršku te da im ista bude lako dostupna. Briga o mentalnom zdravlju predstavlja važan dio brige o opštem zdravlju te je iznimno važno raditi na smanjenju stigme vezane za mentalne poteškoće, raditi na jednakosti, pružiti podršku ženama koje su doživjele nasilje, raditi na prevenciji diskriminacije žena i omogućiti im da imaju jednaka prava kao i muškarci.
Ova pitanja se ne odnose samo na Osmi mart, o njima bi bilo važno govoriti i promišljati svaki dan u godini.
