Sva djeca imaju pravo na srećan i zdrav život i zaslužuju pristup efikasnoj njezi da bi prevenirali ili liječili bilo koji problem u vezi sa mentalnim zdravljem. Dobro mentalno zdravlje je ključno za zdrav razvoj djeteta. Djeci je potrebno dobro mentalno zdravlje, ne samo da bi mogli da se nose sa izazovima i da se prilagode promjenama, već i da bi izgradili samopouzdanje, osjećali se dobro u svojoj koži, gradili zdrave odnose i uživali u životu.
Na mentalno zdravlje djeteta mogu uticati razni faktori, kao što su porodični odnosi, škola, teški životni događaji i iako se problemi mogu javiti na bilo kojem uzrastu, najviše problema u vezi sa mentalnim zdravljem se javlja kod djece između 12 i 16 godina.
Svi se ponekad osjećamo tužno, ljuto ili uznemireno, pa tako i djeca. Međutim, ako se dijete većinu vremena osjeća tako, to je znak da mu je možda potrebna pomoć. Ostali znaci koji ukazuju na prisutnost problema sa mentalnim zdravljem su poteškoće u nošenju sa problemima, slaganju sa drugima ili gubitak interesovanja za aktivnosti u kojima je dijete uživalo.
Neki od uobičajenih problema u mentalnom zdravlju sa kojima se suočavaju djeca su:
• Problemi u odnosima (u porodici, u školi…)
• Problemi sa ishranom ili slikom o tijelu
• Zlostavljanje (uključujući nasilje preko interneta)
• Osjećaj tuge ili depresivnosti
• Zabrinutost, uznemirenost ili anksioznost
• Samopovrjeđivanje i suicidalnost
Neka istraživanja pokazuju da 1 od 7 djece ima neki od mentalnih problema, a najčešće se javljaju problemi iz spektra anksioznosti, pa zatim depresivnosti i poremećaji ponašanja.
Ako smatrate da vaše dijete ima problem u vezi sa mentalnim zdravljem, najbolje što možete da uradite za njega jeste da potražite stručnu pomoć. Stručna pomoć često uključuje psihoterapijski rad sa djetetom.
Racionalno emotivno bihejvioralna terapija (REBT) i kognitivno bihejvioralna terapija (KBT) spadaju u kategoriju kratkih i efikasnih formi terapija koje pomažu djeci i adolescentima da riješe svoje emocionalne i ponašajne probleme tako što uče da uspostave vezu između misli, osjećanja i ponašanja. Terapijske intervencije su formirane sa ciljem da se redukuje uznemirenost i maladaptivno ponašanje preko uticaja na kognitivne procese.
REBT i KBT su se pokazale efikasne u tretiranju generalizovanog anksioznog poremećaja, depresivnog poremećaja, interpersonalnim problemima i socijalnim fobijama, kao i kod slabog školskog postignuća, fobija, seksualnog zlostavljanja i upravljanja bolom.
