Pod pojmom gaslajting se označava oblik emocionalnog zlostavljanja u kojem zlostavljač nastoji žrtvu „izluditi“ ili „sluditi“ kako bi počela sumnjati u sebe samu, ali i u realnost oko sebe. 

Zlostavljač kroz ovu manipulativnu taktiku nastoji uvjeriti osobu da se ne ponaša, ne misli i ne osjeća adekvatno i da je problem isključivo u njoj, te žrtva vremenom počne sumnjati u vlastitu percepciju, pamćenje ili zdrav razum. 

Pojam je nastao po jednoj predstavi pod nazivom: „Plinsko svjetlo (Gaslight)“. U predstavi glavni lik, Paula, postepeno postaje uvjerena da gubi razum kada njen suprug počinje da manipuliše svjetlima u njihovoj kući na način da prigušuje svjetlo i istovremeno poriče da to radi uvjeravajući ju da svjetlo uvijek sija jednakim intenzitetom. Njeno opažanje promjene intenziteta svjetla naziva halucinacijama govoreći joj „sve je to u tvojoj glavi“  te dovodi u pitanje njeno rasuđivanje i mentalno zdravlje.  Paula postepeno počinje sumnjati u svoj razum jer niko drugi ne vidi promjene u jačini svjetla, a suprug uporno tvrdi da je to samo plod njene mašte. 

Ovaj vid manipulacije nije prisutan samo na relaciji partnerskih odnosa, može biti dio bilo kojeg odnosa. 

Zlostavljana osoba kroz dole navedene poruke stiče utisak da je upravo ona ta koja je zaboravna, nesposobna, neodgovorna, kriva te vremenom počne zaista i dovoditi u pitanje vlastito prosuđivanje i promišljanje. 

Kako gaslajting zvuči?

  • Da li si siguran/na, nemaš dobro pamćenje!
  • Previše si osjetljiv/a!
  • Prestani se ponašati nenormalno!
  • Pretjerujes!
  • Nisam to uradio/la!
  • Čuješ li ti sebe?
  • Potrebna ti je pomoć!
  • Nisam to nikad rekao/la!
  • Umišljaš!
  • To je tvoja krivica!
  • Zvučiš kao ludak!
  • To se nikad nije desilo!
  • Zašto se uznemiravaš, samo sam se šalio/la?
  • Evo tebe opet…
  • Ti si kriv/a što se ovo dešava!
  • Uvijek izvrćeš moje riječi!
  • Smiri se!
  • Lažno me optužuješ!
  • Ti si taj koji laže!
  • Zašto si uopšte ovdje ako misliš da sam grozan/na?
  • Žao mi je što misliš da sam te povrijedio/la!

Kako žrtva interpretira ove poruke?

  • Sa mojim pamćenjem nešto nije u redu, možda stvarno nije bilo tako kako mislim…
  • Moji osjećaji nisu adekvatni, ja sam previše osjetljiva i „od miša pravim slona“.
  • Ja sam nenormalna osoba kada se ovako ponašam, u meni je problem i drugi vide da je do mene!
  • Sigurno ja pretjerujem, moje reakcije nisu adekvatne. 
  • Ja sam odgovorna za ovo ponašanje!
  • Možda sam stvarno umislila, to se izgleda nikad nije ni dogodilo.
  • U meni je problem, meni je potrebna pomoć.
  • Uznemiravam se bez razloga.
  • Ja sam pretjerala…

Kada žrtva dobija ove i slične poruke od strane zlostavljača ona vremenom zaista počne sumnjati u sebe i realnost oko sebe, više ne zna ko je, šta je, šta misli, želi, osjeća, šta joj je važno, šta je stvarnost, a šta nije uz često prisutan osjećaj anksioznosti, depresije, zbunjenosti, izolacije, krivice i drugih neprijatnih emocija. 

Zlostavljač neprekidno žrtvu omalovažava, izruguje, kritikuje, ignoriše njena mišljenja i obezvrijeđuje njena osjećanja govoreći da to sve radi iz najbolje namjere i da želi pomoći. 

Iz ovakvih odnosa je gotovo uvijek teško izaći, jer žrtva vremenom često ostane bez kapaciteta da se pobrine ili zauzme za sebe, ali nije nemoguće. Žrtva često biva ubijeđena da tako treba ili mora i da je to na neki način i zaslužila ili da je sama za to odgovorna gajeći nadu da će se zlostavljač vremenom promijeniti.

Šta žrtva može reći zlostavljaču?

  • Znam šta sam doživjela/vidjela, ne možeš me ubijediti u nešto drugo!
  • Način na koji se ja osjećam nije tema rasprave.
  • Očito pamtimo stvari drugačije. Možemo se slagati ili neslagati.
  • Ne odgovaram na komentare kojima me vrijeđaš i obezvrijeđuješ kako se osjećam.
  • Čula sam tvoje viđenje puno puta i dalje se ne slažem sa njim.
  • Ja na to gledam drugačije bez obzira šta ti kažeš!
  • Ukoliko nastaviš da mi se obraćaš na taj način, ja odbijam da učestvujem u toj konverzaciji.
  • Ne želim učestvovati u ovoj konverzaciji!

Ukoliko posumnjate ili osvijestite da ste izloženi ovoj vrsti manipulacije ili bilo kojem drugom vidu zlostavljanja pomoć i podršku uvijek možete pronaći u psihoterapiji. Najvažnija stvar jeste kada prepoznamo da je nešto štetno za naše mentalno zdravlje i da nas odvlači od života za koji smatramo da je vrijedan življenja. 

Pogledaj:

Zašto je mentalno zdravlje važno?