Najkraće rečeno tolerancija na frustraciju je sposobnost osobe da se nosi sa stresom i izazovima svakodnevnog života.
Radjamo se sa nultom tolerancijom na frustraciju.
Kada se beba suoči sa nekom neprijatnošću ona to jasno pokazuje tako što na različite načine negoduje, a najčešće plače. Kroz odrastanje učimo strategije nošenja sa stresom i različitim neprijatnostima razvijajući toleranciju na frustraciju.
Frustracija se može javiti u svim onim situacijama kada smo usljed različitih okolnosti spriječeni da ostvarimo ono što smo planirali ili ono što želimo, npr. dogovorili smo važnu kafu sa prijateljicom, ali je ona otkazala, planirali smo vikend putovanje, ali nam se pokvario automobil, proslava našeg rođendana na otvorenom je spriječena zbog nevremena…ili smo trebali na neki događaj, a razboljeli smo se. Primjera iz svakodnevnog života je zaista puno, možete i sami razmilisiti kada ste doživjeli frustraciju.
Ljudska bića po prirodi teže tome da otklone neprijatnost u ovom slučaju možemo tražiti rješenje neke problemske situacije, možemo prijateljicu pozvati telefonom, možemo odgoditi ili smisliti drugi način prevoza za putovanje, možemo proslavu organizovati u zatvorenom…
Svi ovi primjeri nošenja sa frustracijom predstavljaju dobar odgovor na novonastalu situaciju i frustraciju, kada kod osobe nema burnih i intenzivnih osjećanja i reakcija možemo reći da ona ima visoku toleranciju na frustraciju.
Zašto je tolerancija na frustraciju važna?
Sposobnost tolerancije na frustraciju pomaže ljudima da se nose sa neuspjesima, neželjenim situacijama ili očekivanjima koja nisu ispunjena, bez da se dodatno uznemiruju ili gube kontrolu. Osobe sa visokom tolerancijom na frustraciju obično su otpornije na stres i svakodnevne životne poteškoće i mogu regovati smirenije i realnije u teškim i izazovnim trenucima.
Šta kada je frustraciona tolerancija niska?
Kada osoba ima nisku frustracionu toleranciju ona može i na najmanji znak neugode reagovati frustracijom i često od života, drugih ljudi, ali i sebe očekivati da uvijek sve ide glatko, po planu, da ne smije iskusiti bilo kakvu neugodnost i da sve mora biti onako kako ona želi. Jasno vam je da koliko god to zahtjevali od života, drugih ljudi i sebe, da ćemo ipak u realnosti često biti u prilici da ne ide sve onako kako mi želimo.
Problem nastaje kada ne ide po planu ili onako kako je osoba zamislila i javlja se velika količina frustracije, osoba gubi strpljenje, često odustaje ili postaje ljuta i uznemirena.
Dobra vijest jeste da se tolerancija na frustraciju moze povećavati, ali je potrebno vrijeme i doslijednost te se kroz psihoterapijski rad često bavimo upravo time.
Ukoliko prepoznaješ da je tvoja tolerancija na frustraciju niska i da ti otežava svakodnevno funkcionisanje slobodno nam piši.
Pogledaj:
