Kognitivno bihejvioralna terapija ili skraćeno KBT je psihoterapijski pravac zasnovan na naučnim principima čiji je razvoj tekao kroz tri talasa:
1. Bihejvioralne terapije ( zasnovane na klasičnom i operantnom uslovljavanju);
2. Kognitivne terapije ( zasnovane na mijenjanju kognicija i socijalnom učenju);
3. Majndfulnes terapije (zasnovane na prihvatanju i punoj svjesnosti );
Osnovni principi rada KBT terapije temelji se na važnosti uloge samog mišljenja, u onom šta i kako osjećamo te kako se ponašamo. To znači da naše misli, a ne spoljašnji faktori i događaji sami po sebi, utiču na to kako se osjećamo i ponašamo.
„Ljudi nisu uznemireni događajima samim po sebi nego svojim viđenjem tih događaja“
Epiktet
Kao primjer možemo navesti da će dvije osobe u gotovo identičnoj situaciji različito reagovati i ponašati se jer različito percipiraju i doživljavaju tu situaciju. Zbog toga je veoma važno identifikovati razmišljanja koja nas uvode u određena osjećanja, a samim tim i ponašanja koja remete kvalitet našeg života i koja nam se samim tim ne dopadaju.
Šta je cilj Kognitivno bihejvioralne terapije?
Cilj ove terapije upravo i jeste da naučimo promijeniti način razmišljanja i reagovanja u različitim životnim situacijama. Ljudska bića imaju urođenu tendenciju da povremeno misle iskrivljeno i te greške u mišljenju ili tzv. kognitivne distorzije nastale su pod uticajem različitih faktora (sredinskih, kulturoloških, vaspitnih…). Međutim, suština racionalnog mišljenja se zasniva na činjenicama, a ne na pretpostavkama oko kojih se klijenti uglavnom i uznemiravaju. Upravo induktivni model rada koji se nalazi u osnovi ovog terapijskog pravca dovodi u pitanje te naše greške u mišljenju i testira njihovu tačnost te ohrabruje klijente na njihovom putu promjene.
Kako izgleda Kognitivno bihejvioralna terapija?
KBT spada u vremenski kraće psihoterapijske pravce i smatra se da je prosječan broj susreta koje klijent ima sa terapeutom iznosi otprilike od 10 do 16 zavisno od problema povodom kojeg se i javio. Susreti se odvijaju jednom u sedam do 10 dana. U ovom procesu, radi se na rješavanju konkretnog problema koji sada i ovdje remeti kvalitet života osobe. Zbog toga je vremensko trajanje terapije kraće u odnosu na neke druge pravce koji mogu da traju i godinama.
Terapeutski odnos je veoma bitan ali to nije ono što je u samom fokusu rada. Fokus se stavlja na podučavanje i osposobljavanje klijenata da ovlada tehnikama i vještinama koje mu omogućavaju promjenu mišljenja i vode ga njegovim ciljevima.
KBT terapeuti stoga nemaju čarobne štapiće i ne rješavaju probleme svojih klijente tim sredstvima. Ovo je zapravo zajednički rad terapeuta, koji ima ulogu da sluša, razumije i podučava, i klijenta koji uči, a potom primjenjuje ono što je naučio.
Naši klijenti znaju vrlo često kroz metafore da opišu psihoterapijski proces i odnos sa terapeutom. Jedna klijentica je evaluaciju rada sa terapeutom slikovito objasnila: „Vi ste kao merdevine koje su mi nedostajale da dođem do pokvarene sijalice, zamijenim je i tako riješim problem“.
Za KBT terapiju možemo reći da je zasnovana i na edukativnom modelu jer nastoji klijenta podučiti kako da se odrekne svojih naučenih neželjenih reakcija i da nauči nove strategije i načine reagovanja u određenim situacijama. Osim toga, kada nauči na određenim primjerima i situacijama kako da mijenja mišljenje i svoje način reagovanja onda taj model može primijenjivati i na ostale situacije koje će se neminovno dešavati i javljati u životu.
Svaki susret sa klijentom ima svoju strukturu i tokom svakog susreta se uče neke nove tehnike koje vode ka ciljevima koje je sam klijent tokom rada sa terapeutom definisao.
Zbog toga možemo reći da KBT terapeuti ne govore svojim klijentima šta da rade nego uče klijente kako da rade.
I glavna karakteristika i osobenost ovog terapijskog pravca je svakako domaća zadaća. Da bismo došli do svojih ciljeva trebalo bi nam jako puno vremena ako bismo radili, učili tehnike i primjenjivali ih samo tokom susreta sa terapeutom. Zato naši klijenti vrijedno rade svoje domaće zadatke koje im terapeuti osmisle i na taj način ubrzavaju sam tok terapije, upravo u periodima između dva susreta.
Pogledaj: Zašto je mentalno zdravlje važno?
