Znate li šta je socijalna anksioznost?

Da li vam se nekada desilo da trebate da ispričate nešto pred grupom ljudi i da vam se počinju tresti ruke i glas, crvenite se, osjećate trnce i pritisak u glavi, možda čak imate i osjećaj kao da ćete se onesvijestiti?

Ukoliko je vaš odgovor da, ono sa čim se vjerovatno suočavate je socijalna anksioznost.

Kada doživljavamo socijalnu anksioznost?

Osobe doživljavaju socijalnu anksioznost u raznim socijalnim situacijama koje podrazumijevaju interakciju sa drugim ljudima ili situacije u kojima smo izloženi nekom vidu procjene od strane drugih ljudi. U takvim situacijama osoba može da iskusi niz neprijatnih senzacija u tijelu, kao što su crvenilo, ubrzan rad srca, drhtanje, preznojavanje, uznemirenost stomaka, teškoće sa udisanjem, osjećaj vrtoglavice, zgrčenost mišića i osjećaj da nam je um prazan.

Kako zvuči socijalna anksioznost?

Pored senzacija koje osjećamo u tijelu, socijalnu anksioznost možemo prepoznati kroz razne misli koje nam se javljaju, poput ovih: „šta ako kažem/uradim nešto pogrešno“, „šta ako mi se drugi budu smijali“, „šta ako ispadnem glup/a“, „šta ako primijete da mi se tresu ruke i glas“, „ja ovo ne mogu da podnesem“… Vrlo često ove misli počinju sa „šta ako“ i osoba gotovo uvijek zamišlja najgori mogući scenario.

Zašto se javlja socijalna anksioznost?

Ljudska bića teže tome da budu prihvaćena i voljena od drugih ljudi, a kada se izlažemo interakciji sa drugim ljudima, posebno ako ta interakcija podrazumijeva neki vid procjenjivanja, kod nas se javlja strah da će nas drugi ljudi ismijati i da ćemo biti odbačeni. Imajući na umu da je onda sasvim očekivano da nam se u socijalnim situacijama javlja određen stepen brige i uznemirenosti, jer bismo voljeli da budemo prihvaćeni, uviđamo da je problem što osobe koje imaju socijalnu anksioznost u ovim situacijama osjećaju vrlo intenzivne emocije i vide ove situacije kao veoma veliku prijetnju, iako ona u realnosti to nije.

Ljudi ponekad mogu da osjete toliko snažne emocije i senzacije u socijalnim situacijama da dožive panični napad. O paničnim napadima više možete pročitati ovdje: Lažni alarm zvani panični napad.

Kada emocije koje osjećamo u socijalnim situacijama postaju problem?

Kada nas počnu ometati u svakodnevnom funkcionisanju. Osobe koje se suočavaju sa vrlo intenzivnim emocijama i senzacijama u socijalnim situacijama, imaju osjećaj da ne mogu ništa da urade povodom njih, da ne mogu da ih zaustave ili smanje njihov intenzitet, te im se i sama situacija u kojoj se javljaju onda čini vrlo užasavajuća i nepodnošljiva. Zbog svega toga, kao posljedica socijalne anksioznosti, veoma često se javljaju izbjegavanja socijalnih situacija što vodi u izostanke iz škole, sa fakulteta, sa posla, povlačenje iz kruga prijatelja, odustajanje od odlaska na koncerte, zabave, okupljanja, tržne centre… uopšteno smanjenje socijalnih kontakata i povlačenje u sebe.

Šta možemo uraditi?

Za početak je važno da prepoznamo u kojim sve situacijama osjećamo socijalnu anksioznost i kako se ona kod nas manifestuje. Kada znamo da prepoznamo i identifikujemo šta nam se dešava mnogo nam je lakše i da se nosimo sa tim. Posebnu pažnju možemo obratiti na misli koje nam se javljaju i preispitati njihovu tačnost i mogućnost alternativnih misli koje bi nam bile pomažuće, a ne odmažuće. Ipak, ponekad je teško da sami prepoznamo šta nam se dešava i da se izborimo sa svojim mislima i senzacijama, te bismo voljeli sa nekim da razgovaramo o tome i da dobijemo stručnu pomoć. Psihološko savjetovanje Alba radi sa klijentima koji imaju problem sa socijalnom anksioznošću, te kod nas možete da zakažete svoj termin za psihoterapiju.