Ako ste istraživali o tome kako se nositi sa anksioznošću, sigurno ste u skoro svim tekstovima i videima naišli na duboko disanje kao preporuku.
Zašto je važno duboko disanje?
O dubokom disanju, kako ga primjenjivati i o njegovoj koristi smo već pisali i više možete da pročitate na ovom linku: https://albapsihoterapija.com/zasto-je-pravilno-disanje-vazno/
Duboko disanje, dakle, služi da nas umiri u datom trenutku, da umiri senzacije koje osjećamo u tijelu, ali i da uspori um i misli koje se javljaju. Zamislite skalu anksioznosti od 0 do 100, na kojoj je 100 najviši stepen anksioznosti koji možete da osjećate i zamislite da procjenjujete koliki je stepen vaše anksioznosti u određenoj uznemirujućoj situaciji i označite da je to 80. Duboko disanje u tom trenutku vam može pomoći da snizite taj stepen na skali, za 10, 20, 30 možda i 50. Ukoliko uspijete da bar malo snizite stepen anksioznosti dubokim disanjem to će vam omogućiti da realnije sagledate situaciju, da donesete bolju odluku i omogući će vam više kapaciteta da se pobrinete o sebi.
Zašto duboko disanje često ne pomaže?
Često očekujemo da će duboko disanje da nam pomogne da se umirimo u potpunosti, osjećamo bolje i da se izborimo sa situacijom. Međutim, nije tako. Duboko disanje možete posmatrati kao tehniku za preživljavanje. Ono što omogućava duboko disanje jeste da ne pogoršavamo situaciju, da naša anksioznost ne nastavi da raste, da ne ide do 90 ili 100. Pored toga, tehnike za preživljavanje nam pomažu da se ne uključimo u odmažuće ponašanje, kao što je izbjegavanje situacije, prejedanje…
Zamislite to ovako, kada se posiječete i krvarite, ono što možete da uradite jeste da podvežete ranu da biste smanjili krvarenje, ali ne rješavate sam problem krvarenja, niti vam podvez pomaže da se osjećate bolje, nego se održavate na životu dok ne dobijete odgovarajuću pomoć. Duboko disanje možete posmatrati kao emocionalni podvez, pomaže da ne pogoršavate stanje i da ne ulazite u odmažuće ponašanje, ali i dalje osjećate neprijatnost i niste riješili primarni problem.
Koje još tehnike za preživljavanje postoje?
Mnogo je tehnika za preživljavanje, odnosno tehnika za umirenje, koje možete da koristite. Topla kupka ili topao čaj, mirisna svijeća, puzle, Sudoku, miris čistog veša, maženje kućnog ljubimca, bojenje mandala, muzika, smiješni videi, slike plaže, zalaska sunca, planina… Zapravo, najbolja opcija je da sami istražimo šta djeluje umirujuće na nas, te da to i iskoristimo kada osjetimo da naša uznemirenost raste. Ponovo, sve navedene tehnike, iako veoma korisne, ne rješavaju sam problem anksioznosti. Da bismo radili na anksioznosti potrebno je da zavirimo u sadržaj našeg uma i naša odmažuća uvjerenja koja nas vode ka anksioznosti.
Kognitivno – bihejvioralna terapija se pokazala kao veoma efikasna u radu sa osobama koje se nose sa anksioznošću. Ukoliko se odlučite da zakažete svoj termin, pišite nam na psiholoskosavjetovanjealba@gmail.com
Pogledaj: Stanje pripravnosti za imaginarnu borbu
